Forenzika je naziv za primjenu širokog spektra znanstvenih grana za utvrđivanje činjenica u sudskim ili upravnim postupcima. Forenzika je i primjena znanosti u kaznenim i građanskim zakonima, uglavnom na kriminalnoj strani tijekom kaznene istrage, kao što je regulirano pravnim standardima prihvatljivih dokaza i kaznenog postupka.
Preduvjeti upisa uključuju liječničku potvrdu o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij forenzike te potvrdu o nekažnjavanju.
Dalje je potreban ukupan prosjek svih predmeta iz srednje škole, kao I položeni ispti na državnoj maturi (hrvatski, matematika I engleski jezik).
Preddiplomski studij traje tri godine, odnosno šest semestara I izvodi se kao redoviti studij. Sveučilište za forenziku nalazi se u Splitu, ali upisi su mogući I u Zadru.
Forenzički znanstvenici prikupljaju, čuvaju i analiziraju znanstvene dokaze tijekom istrage. Dok neki forenzičari putuju na mjesto zločina kako bi sami prikupili dokaze, drugi zauzimaju laboratorijsku ulogu, obavljajući analize na predmetima koje su im donijeli drugi pojedinci. Osim njihove laboratorijske uloge, forenzički znanstvenici svjedoče kao vještaci u kaznenim i građanskim predmetima i mogu raditi ili za tužiteljstvo ili za obranu. Iako je bilo koje područje tehnički moglo biti forenzičko, određeni dijelovi su se s vremenom razvili kako bi obuhvatili većinu forenzički povezanih slučajeva.
Forenzika je postupak primjene znanstvenih metoda za odgovaranje na pitanja koja se nameću u vezi s kriminalom ili građanskim postupkom i pružanje znanstvenih dokaza koji bi se mogli koristiti u takvim situacijama, dok je kriminologija proučavanje kriminalnog ponašanja, uzroka kriminala, načina za sprečavanje zločina i rehabilitacija / kazne za kriminalce. Forenzika pruža znanstvene dokaze koji bi se mogli koristiti u kriminalističkim istragama, dok se kriminologija može koristiti za izradu kriminalnih profila promatranjem nekih kaznenih djela koja bi se mogla koristiti za kriminalističke istrage.
Forenzička antropologija vrsta je forenzičke znanosti koja posebno proučava ljudske ostatke ispitivanjem kostiju i drugog tvrdog tkiva. Forenzički antropolozi mogu otkriti mnogo informacija o kosturima, kao što su dob, spol, vrsta ozljede i još mnogo toga.
Forenzička patologija jedna je od vrsta forenzičke znanosti koja se koristi za utvrđivanje uzroka smrti žrtve obdukcijom.
Molekularni biolozi pomažu i forenzičku analizu podataka. Oni koriste prikupljeni uzorak genetski materijal, kako bi pomogli identifikaciji osumnjičenih za nekoliko vrsta zločina. Važnost molekularne biologije kao vrste forenzičke znanosti ne može se precijeniti. Ponekad čak i najmanji uzorak dokaza može dati izvanredne rezultate. Molekularni biolozi stoga su nevjerojatno važni za suvremeno rješavanje kriminala.
Jedna vrsta forenzičke znanosti je forenzička toksikologija. To uključuje analizu bioloških uzoraka radi traženja otrova ili lijekova.